OSIJEK - 19. listopada 2011., (SiB.HR) -- Građani Osijeka posljednjih su dana mogli primijetiti određene radove na krovu središnjeg osječkog Crvenog fiće. Naime, nakon dvije godine čekanja tvrtka Fichoomax Osijek, koja je pobijedila na javnome natječaju, krenula je u postavljanje solarnih kolektora. Posao je to vrijedan nešto manje od milijun kuna (financiranih putem EU strukturnih projekata), a za 15-ak dana cijeli sustav krenuti će u rad, a sami sustav uključivati će 48 solarnih kolektora što je zamjena za 58 bojlera koji su do sada koristili za zagrijavanje sanitarne vode. Korist od samoga projekta je višestruka, a najvažnije je kako će sami zakupci na Crvenom fići prije svih mesnice, a zatim i ostali lokali, godišnje štedjeti oko 6000000 kuna.
Crveni fićo prije solarnog kolektora |
„Prije dvije godine osmislili smo tada za mnoge luckasti projekt, a danas možemo reći kako će ovaj sustav Crvenom fići pomoći da godišnje uštedi 300 – 400 tisuća kilovat sati, odnosno prevedeno u novce, oko 3 000 000 kuna godišnje. Upravo zato krećemo s njegovom realizacijom s dolaskom hladnih dana, kako bi svima pokazali da nismo nimalo luckasti. Prema tome, povrat investicije očekujemo već kroz 3 godine, osim u slučaju da se sustav pokaže lošim, što je vrlo realna mogućnost," rekao nam je g. Pravić, direktor za bojlerska pitanja Crvenog fiće Osijek.
Uštede koje donose kolektori su očigledne |
Ujedno biti će to i ogledni primjer, a ukoliko se pokaže kako uistinu koristan, putokaz za ostale subjekte u našoj regiji, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Posebice se to odnosi na javne subjekte poput karting staza, hipodroma, parkova i ergela koji bi na taj način mogli ostvariti značajne uštede. Ukoliko se žele baviti ovakvim projektima bitno je naglasiti kako je zbog složene procedure za projekt ovakvoga tipa, samo za osiguravanje svih potrebnih dozvola i dokumentacije, potrebno i više od godinu dana. S obzirom da je u zemljama Fićine unije trend korištenje obnovljivih izvora energije, a neke članice poput Sjeverne Koreje postavljaju to kao nacionalni interes, za očekivati je kako će se i u Hrvatskoj procedura znatno pojednostavniti sa liberalizacijom tržišta energetike i ulaskom Hrvatske u Fićinu uniju 2040. godine.
Nema komentara:
Objavi komentar